ZAGREBAČKI KVARTET osnovan kao prvi trajni i profesionalni ansambl svoje vrste na hrvatskoj muzičkoj sceni, prvi je koncert održao 25. aprila 1919. godine. Članovi su tada bili Václav Huml, prva violina, Milan Graf, druga violina, Ladislav Škatula (kanije Miranov), viola i Umberto Fabbri, violončelo – redom profesori na konzervatoriju u Zagrebu. Tijekom prvih desetljeća, u Kvartetu su se izmijenili brojni muzičari (Jan Prybyl, Jan Holub, Francis E. Arány, Dragutin Aranyi, Zlatko Topolski, Stjepan Šulek, Aleksandar Szegedi, Ljudevit Dobronji...) no već tada Zagrebački je kvartet uspostavio visoke kriterije djelovanja koji ga i danas čine okosnicom zagrebačkog i hrvatskog kvartetskog muziciranja.
Ansambl je rano formirao koncept svojih programa koje čini široki repertoarski raspon, od klasike, Franza Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Ludwiga van Beethovena, Johannesa Brahmsa, i tzv. željeznog kvartetskog repertoara, do savremenih autora s posebnim naglaskom na hrvatsko stvaralaštvo; djela Božidara Širole, Josipa Štolcera Slavenskog, Frana Lhotke, Antuna Dobronića, Borisa Papandopula, Mila Cipre, Milka Kelemena, Marka Ruždjaka, Frane Paraća, Dubravka Detonija i brojnih drugih redovito su na koncertnim programima.
U sezoni 1930/1931. članovi kreću na prvu inostranu turneju po Češkoj i Njemačkoj stječući laskave kritike i epitet 'slavni'; redovito muziciranje diljem zemlje i  inostrana gostovanja praksa je koju su zadržali do danas. Osim po Europi u više navrata održavaju velike turneje po Sjedinjenim Američkim Državama, bivšem Sovjetskom Savezu, Rusiji, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu. Rano započinju i s praksom saradnji s drugim istaknutim muzičarima-solistima. Prvo razdoblje djelovanja Zagrebačkog kvarteta zaključio je Drugi svjetski rat da bi novo poglavlje počelo 1954. zahvaljujući inicijativi muzičara iz tadašnjeg Akademskog gudačkog kvarteta – Josipa Klime, Tomislava Šestaka, Dušana Stranića i Zvonimira Pomykala. Upravo violinist Josip Klima, uz kraće prekide, predvodi Kvartet sljedeća gotovo dva desetljeća, a nasljeđuju ga, do 1987, Zlatko Balija, Edo Pečarić i Đorđe Trkulja. Drugi violinisti bili su Zlatko Balija, Edo Pečarić, Nikola Jambrošić, Ivan Kuzmić i Marija Cobenzl, violisti Dušan Stranić i Daniel Thune, a violončelisti Fred Kiefer i Josip Stojanović. Najdulji staž u kvartetu, punih 37 godina, ostvario je violist Ante Živković. Muzikologinja Hana Breko izdvojila je dva glavna sastava u tom drugom razdoblju djelovanja: Josip Klima, Zlatko Balija, Dušan Stranić i Fred Kiefer te Josip Klima, Ivan Kuzmić, Ante Živković i Josip Stojanović. Značajno je  i da se tokom  tog perioda, novosti i savremene tekovine koje donosi Muzički biennale Zagreb od 1961, odražavaju na repertoar ansambla pa on redovito izvodi i praizvodi najnovija domaća i inostrana kvartetska dostignuća. Godine 1987. na mjesto prvog violiniste dolazi Goran Končar što označava početak još jednog novog razdoblja; ostaje na tom mjestu do 2012, a s njim muziciraju Goran Bakrač i potom Davor Philips (od 2001) na drugoj violini, violisti Ante Živković, i od 2005. Hrvoje Philips, te Martin Jordan na violončelu (od 1991). To je vrijeme obilježeno ciklusom koncerata u Muzeju Mimara i u Preporodnoj dvorani Narodnog doma, a od 2008. u Hrvatskom glazbenom zavodu gdje se i danas održava sezona Zagrebačkog kvarteta. Ugled ansambla učvršćuju nove inostrane turneje i gostovanja na kojima devedesetih godina osobito skreću pažnju javnosti na ratna zbivanja u Hrvatskoj, nastupi od Concertgebouwa u Amsterdamu, praškog Rudolfinuma i londonskog St. John's Smith Squarea preko zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku do Guangyuan Concert Halla, izvedbe kapitalnih djela poput Umijeća fuge Johanna Sebastiana Bachai posljednjih gudačkih kvarteta Ludwiga van Beethovena, kao i jedinstvena izvedba Sedam posljednjih Kristovih riječi Franza Josepha Haydna u kripti crkve Sv. Ane u Jeruzalemu. Mjesto prvog violinista 2012. nakratko preuzima Sergej Evseev i Marin Maras, a od sezone 2017/2018, uz  Davora Philipsa, Hrvoja Philipsa, i Martina Jordana, kao prvi violinist muzicira Martin Krpan.
Bogata diskografija Kvarteta, stvarana tijekom cijelog stoljeća, uključuje izdanja za Jugoton, PGP RTB, Melodicom, Sastruphon, Nuova Era Records, ZYX Classic, RCA, Da Camera Magna, Croatiju Records, ZG Zoe, Cantus/HDS i druge. Posljednje albume – s kvartetima Leoša Janáčeka i Antonína Dvořáka te historijski četverostruki album povodom stote obljetnice – objavila je etiketa Spona Classics.
Brojne nagrade i priznanja uključuju najvažnije nacionalne nagrade: od Nagrade grada Zagreba 1957. preko Nagrade Milka Trnina, Vjesnikove nagrade Josip Štolcer Slavenski, nagrada Vladimir Nazor i Vatroslav Lisinski, Povelje Republike Hrvatske za osobite zasluge u kulturi 1999, Nagrade grada Zagreba 2001, niza diskografskih nagrada Porin do nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2009. godine.

 

 

O DJELIMA:

Renomirani Zagrebački kvartet, čiji su zaštitni znak vrhunska izvedba i repertoarski odabiri širokog stilskog dijapazona, u okviru 27. Sarajevskih večeri muzike predstavit će se Gudačkim kvartetom br. 1, op. 76, G dur, Hob: IIII: 75 Franza Josepha Haydna, te Gudačkim kvartetom br. 1, op. 27, g mol Edvarda Griega. Gudački kvartet nastao iz stvaralačkog pera klasičkog velikana Franza Josepha Haydna prvi je od ukupno šest kvarteta okupljenih oko opusa 76 – za kojeg se smatra da je u tehničko-kompozicionom, ali i inetrpretativnom smislu kruna Haydnove genijalnosti na polju kamernog muziciranja. Kvartet je posvećen mađarskom grofu Josephu Georgu von Erdődyju, a sudeći prema britanskom historičaru muzike i muzičkom piscu Charlesu Burneyu kvarteti op. 76 prepuni su inovatinovsti, vatrenosti i dobrog ukusa, koje je genij objedinio u jedinstvenu i kompaktnu muzičku cjelinu. S druge strane, Edvard Grieg je, poput Jana Sibeliusa, s praksom pisanja gudačkih kvarteta započinjao nekoliko puta da bi se na taj korak konačno odvažio 70tih godina 19. stoljeća. Kvartet u g-molu počeo je pisati u ljeto 1877, tokom boravka na farmi u Hardangeru u rodnoj Norveškoj. Nakon što je Kvartet završen tokom zime, na ljeto 1878. pisao je prijatelju: “Nedavno sam završio gudački kvartet koji još uvijek nisam čuo, radi se o djelu u g molu koje nije namijenjeno malim umovima!  Cilj mu je širina, energičnost, let mašte i, iznad svega, punoća tona za instrumente za koje je napisan."